O knjizi
Nakladnici: FIDIPID, AGM
Autori: Goran Matović, Tonko Maroević, Arsen Dedić
U knjizi su sakupljeni razni tekstovi o Tinu Ujeviću s aspekta govorenja njegovih stihova, ali i općenito na temu promoviranja poezije.
Tako o Tinu, Vrgorcu, kultnom mjestu gdje se govorila poezija (Tingl-Tanglu), o Goranu Matoviću,… pišu; Jakša Fiamengo, Mani Gotovac, Tonči Petrasov Marović, Zdravko Zima, Petar Brečić, Zvonimir Mrkonjić, Arsen Dedić, Željko Ivanković, Petar Krelja, Tonko Maroević, Saša Meršinjak… Tako će Mani Gotovac, između ostaloga o Goranu Matoviću, kazati:
Jer on nije samo glumac. On ne govori samo tuđe tekstove, nego ih izabire, montira, slaže, režira ih, daje im svoje namjere i svoj smisao. Ni glumac, ni redatelj, ni autor – Goran Matović je u isto vrijeme sve to zajedno. I sve te vrste njegovih nemira rade i dalje u njegovu gledalištu. I po tome je upravo zanimljiv njegov – šamar društvenom ukusu…“
Uz knjigu je priložen i CD, pjesnika i glazbenika Arsena Dedića, sa uglazbljenim stihovima Tina Ujevića.
O autoru
Više autora: Zvonimir Mrkonjić (urednik i autor uvodnog teksta), Arsen Dedić, Željko Ivanković, Petar Krelja, Tonko Maroević, Saša Meršinjak, Miroslav Vaupotić, Zdravko Zima, Marino Zurl.
Kako se ipak radi o tekstovima navedenih autora na temu scenskog portreta kako pjesnika Tina Ujevića tako i onih koji ga na sceni na poseban način „oživljavaju“ (Gorana Matovića i Arsena Dedića), to ćemo navesti nekoliko podataka o Goranu i Arsenu.
Goran Matović (1951, Mostar) glumac, scenarist i režiser osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu Mostaru, a studije u Zagrebu i Beogradu. Uz umjetničko djelovanje završio je i Fakultet organizacijskih znanosti gdje je usvojio modele organizacije. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
U svom umjetničkom djelovanju nastoji autorski povezati umjetnike različitih poetika, te ostvariti značajne prodore prema svim generacijama publike. Povezivanjem različitih medija pokrenuo je u Zagrebu brojna kulturna događanja koja danas imaju status kulturnih fenomena.
Kao glumac, priređivač i režiser ostvario je 80-tak programa i režirao 30-tak različitih predstava temeljenih na scenskom tumačenju velikana pisane riječi: Majakovski, Ujević, Josip Sever, Krleža, Borges….
Pokrenuo multimedijalni festival Zagreb, grad poezije, multimedijalni događaj Zagrebačke posvete, prvi profesionalni Teatar poezije u Hrvatskoj preko kojega ustrajno afirmira hrvatsku i svjetsku književnost kroz multimedijalna scenska događanja. Pokrenuo je i autorski osmislio, na Krležinom Gvozdu, Festival Miroslav Krleža.
Višestruko nagrađivan: od Goranove nagrade za interpretaciju poezije godine 1971. do priznanja HDDU ( 2011.) za doprinos hrvatskom glumištu, kazališnoj umjetnosti i afirmaciji pjesničkog teatra u Hrvatskoj.
Arsen Dedić (1938, Šibenik.), hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor. Autor je i izvođač brojnih šansona, te je svojim posebnim stilom stekao mnoge poklonike.
Smatra se jednim od osnivača žanra šansone u Hrvatskoj.
Prevodio je i obrađivao poznate šansonjere i autore, među njima Gina Paolija, Sergia Endriga i Jacquesa Brela.
Uglazbio je stihove Krleže, Cesarića i Goloba. Njegove pjesme su prevođene i obrađivane od strane mnogih izvođača.
Veliki dio njegovog opusa čini i primijenjena glazba za TV, film i kazalište.
Objavio je više zbirki poezije.
Član je Hrvatskog društva skladatelja kao i Hrvatskog društva pisaca.
