O knjizi
Naslov izvornika: Under en sort paraply (1998)
Priređivač i prevoditelj: Munib Delalić
Iako je Christensen najpoznatiji kao prozaik, on odavno u norveškim književnim okvirima predstavlja i veliko pjesničko ime. On je poezijom i startao u književnost, poeziju je najviše i objavljivao; dosad ukupno sedamnaest pjesničkih knjiga.
Kao i u svojim prozama i u poeziji je Christensen veseo i duhovit, ali i melankoličan, sjetan, crnohumoran i ironičan, s uvijek prisutnom neobičnom miksturom bolnoga i vedroga. On je i kao pjesnik uglavnom onaj koji, slijedeći svoje tragove, ”pokušava stvoriti sustav u kaosu mašte”.
U knjizi je dat izbor iz cjelokupnog dosad objavljenog, ali i neobjavljenog, pjesničkog djela Larsa Saabyjea Christensena. Kad mu je bilo trinaest godina Lars Saabye Christensen zapisao je svoju prvu pjesmu:
Kad vidim dva sata
koja pokazuju različita vremena
uplašim se.
Taj će strah od ”različitih vremena” pratiti, reklo bi se, njegovo cjelokupno pjesničko stvaralaštvo, vremenom, naravno, u daleko razvijenijem i iznijansiranijem obliku.
On će biti prisutan u svemu, možda bi se moglo kazati da je upravo taj strah i Christensenova najveća pokretačka snaga i njegova mjera stvari.
On je u njegovoj prepoznatljivoj raspetosti između nade i rezignacije, a može se pronaći i u njegovoj kazivačko-pjesničkoj radosti, u njegovom karakterističnom jeziku i odanom predavanju tom jeziku, u njegovoj metafori, igri riječima, jezičnom paradoksu, u zavidnoj i zavodljivoj jednostavnosti njegova poetskoga izraza, u jezičnoj elegantnosti najvišega reda.
Taj ”Maurice Chevalier moderne norveške lirike”, kako ga je, u dobroj namjeri, nazvao književni znalac Řystein Rottem, uvijek je imao povjerenje u jezik, odnosno u metaforu, jer po njemu ”metafora je tijelo misli”, i treba joj vjerovati, čak i onda kad joj je ”nevjestinska haljina izlizana po rubovima, nakon mnogo vjenčanja…”.
O autoru
Lars Saabye CHRISTENSEN
Lars Saabye CHRISTENSEN (1953, Oslo) jedan je od vodećih pisaca suvremene norveške i skandinavske književnosti. Svestran je i plodan stvaralac, novelist i romansijer, pjesnik i dramski pisac, autor filmskih scenarija, pisac za djecu i mlade, iza koga je dosad 50-tak objavljenih knjiga. Ide u red najčitanijih i najomiljenijih norveških pisaca čije se knjige u pravilu tiskaju u velikoj nakladi.
Knjige su mu prevedene na mnoge strane jezike, a po nekoliko romana su snimljeni i filmovi.
Već njegov prvi roman Amater (Amatoren, 1977.) ukazao je ne samo na nadarena, već i na zrela, pisca, onoga u čijim će knjigama biti zastupljena prepoznatljiva radost pripovijedanja s tužno-veselim humorom, s karakterističnim, christensenovskim dvostrukim pogledom koji u pravilu rezultira smijehom kroz suze.
Netko je lijepo primijetio: kod Christensena svi likovi izgledaju kao da su Chaplinova djeca. To su u biti likovi žalosno-veselih klauna koji se smiju i plaću u isti čas. Žalost je odjevena u ruho smijeha, kazat će sam pisac.
Lars Saabye Christensen će vrlo brzo postati jednim od najčitanijih i najomiljenijih norveških pisaca, postat će piscem svoje generacije. Njegov roman Beatles iz 1984. koji je dosad prodan, u različitim izdanjima, u skoro 200.000 primjeraka, danas se smatra kultnom knjigom norveške mladeži.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, uključujući i najveće skandinavsko književno priznanje, „skandinavskog Nobela“, nagrade Nordijskoga vijeća za književnost (2002 godine) koju je dobio za roman Polubrat (2001).
Po romanu Polubrat, koji je preveden na više od 30 jezika, snimljena je i istoimena serija koju je i hrvatska televizija, krajem 2014 godine, prikazala na svom prvom programu.
U Hrvatskoj u izdanju Fidipida, a u prijevodu Muniba Delalića, objavljeno je: Ničije (Izabrane novele, 2005), Polubrat (roman, 2006), Pod crnim kišobranom (izbor iz poezije, 2008), Herman (roman, 2010), Obitelj cvjetnih maski (roman, 2012) roman Model ( 2015).
