Pregled
Naslov izvornika: Ingens (1992), Den misunnelige frisoren (1997), Noen som elsker hverandre (1999), Oscar Wildes heis (2004)
Nakladnik: FIDIPID
Mada su mu romani donijeli najveću slavu, mnogi ističu da je Lars Saabye Christensen u kraćoj, novelističkoj formi posve ”kod kuće”, tu se on osjeća ”kao ruka u rukavici”. Kritika je odmah uočila, između ostaloga, karakteristične likove koji se i smiju i plaču u isti čas, kao i ”cijeli spektar ljudskih osjećaja koji samo veliki pisac može učiniti prisutnim, i živim”. U ovom je izdanju izbor iz četiri dosad objelodanjene Christensenove novelističke knjige, ukupno 22 novele.
Novele Jednom mora biti prvi put, Skela, Bijeli šap, Ispljuvak, Klanje, i Ničije su iz njegove prve knjige novela Ingens (Ničije, 1992.).
Iz zbirke novela Den misunnelige frisoren (Ljubomorni brijač, 1997.) su novele Ljubomorni brijač, Skok s mjesta, i 117 cipela.
Novele Neki koji su se voljeli, Lažljivac, Svjetlo s vanjske strane, Vrijeme, i Strange Fruit su iz novelističke knjige Noen som elsker hverandre (Neki koji se vole, 1999.).
Iz dosad zadnje piščeve objelodanjene knjige novela Oscar Wildes heis (Dizalo Oscara Wildea, 2004.) su novele Radio, Svinja, Gost, Pretty Things, Počivalište, Pomoćnik, Dizalo Oscara Wildea, i Sijač.
U knjizi je i obuhvatniji pogovor o proznom stvaralaštvu ovoga pisca.
O autoru
Lars Saabye Christensen
Lars Saabye CHRISTENSEN (1953, Oslo) jedan je od vodećih pisaca suvremene norveške i skandinavske književnosti. Svestran je i plodan stvaralac, novelist i romansijer, pjesnik i dramski pisac, autor filmskih scenarija, pisac za djecu i mlade, iza koga je dosad 50-tak objavljenih knjiga. Ide u red najčitanijih i najomiljenijih norveških pisaca čije se knjige u pravilu tiskaju u velikoj nakladi.
Knjige su mu prevedene na mnoge strane jezike, a po nekoliko romana su snimljeni i filmovi.
Već njegov prvi roman Amater (Amatoren, 1977.) ukazao je ne samo na nadarena, već i na zrela, pisca, onoga u čijim će knjigama biti zastupljena prepoznatljiva radost pripovijedanja s tužno-veselim humorom, s karakterističnim, christensenovskim dvostrukim pogledom koji u pravilu rezultira smijehom kroz suze.
Netko je lijepo primijetio: kod Christensena svi likovi izgledaju kao da su Chaplinova
djeca. To su u biti likovi žalosno-veselih klauna koji se smiju i plaću u isti čas. Žalost je odjevena u ruho smijeha, kazat će sam pisac.
Lars Saabye Christensen će vrlo brzo postati jednim od najčitanijih i najomiljenijih norveških pisaca, postat će piscem svoje generacije. Njegov roman Beatles iz 1984. koji je dosad prodan, u različitim izdanjima, u skoro 200.000 primjeraka, danas se smatra kultnom knjigom norveške mladeži.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, uključujući i najveće skandinavsko književno priznanje, „skandinavskog Nobela“, nagrade Nordijskoga vijeća za književnost (2002 godine) koju je dobio za roman Polubrat (2001).
Po romanu Polubrat, koji je preveden na više od 30 jezika, snimljena je i istoimena serija koju je i hrvatska televizija, krajem 2014 godine, prikazala na svom prvom programu.
U Hrvatskoj u izdanju Fidipida, a u prijevodu Muniba Delalića, objavljeno je: Ničije (Izabrane novele, 2005), Polubrat (roman, 2006), Pod crnim kišobranom (izbor iz poezije, 2008), Herman (roman, 2010), Obitelj cvjetnih maski (roman, 2012) roman Model ( 2015).
